Iz zoološkog vrta

Nenad Reberšak fotoreporter je tridestgodišnjeg iskustva. To znači ne samo vidjeti svega i svačega iz bliza i prenijeti fotovijest iz prve ruke, nego i steći iskustvo gledanja, opažanja, «prebiranja» po informacijama-slikama na način da one budu istodobno i informativne ali i zanimljive. Svakako da je u tom prostoru između opažanja, prepoznavanja, uočavanja i okidanja baš određenog kadra, onaj trenutak koji obilježava fotografiju osobnošću autora. Ciklus životinja iz zooloških vrtova diljem Hrvatske nastao je tijekom duljeg razdoblja a pokazuje autorovu sklonost da otkriva lijepu, uzbudljivu i poticajnu stranu svijeta.
Životinje, ta divna stvorenja, pa i one u kavezu, neodoljivi su predmet divljenja, zanimanja i otkrivanja. National geographic najjači je poticaj fotoreporterima, premda u Hrvatskoj ciklus Iz zoološkog vrta Nenada Reberšaka predstavlja jedinstvenu i sustavnu cijelinu.
Zoološki vrt fotografirao je tridesetih godina Ljudevit Griesbach, i potom njegov sin Đuro Griesbach, koji je jednu od svojih posljednjih izložbi u visokim godinama ponovo posvetio životinjama zagrebačkog zoološkog vrta. Jedna od najpopularnih fotografija tih rani tridesetih godina (zoološki vrt u Zagrebu je osnovan 1925.) je ona na kojoj sjedi čuvar u kavezu dok se lavovi oko njega maze i valjaju kao prave mačke. Poruka je bila jasna. Životinje u kavezima na jedan su način izjednačene s kućnim ljubimcima. Zato što žive prema našim mjerilima u stanovima (kavezima) mi im pružamo drugu vrstu komfora: redovitu i kvalitetnu hranu, koja im stvara zadovoljstvo i pravo na dokolicu. Nenad Reberšak, fotografira životinje s istom porukom. Što više, fotografije Nenada Reberšaka iz ciklusa «Iz zoološkog vrta» snimljene su tako vješto i s toliko precizne pozornosti da ničim ne odaju gdje su snimljene (osim možda ponekim sjetnim pogledom). Svako je od portretiranih stvorenja obuhvaćen u svojoj punoj ljepoti, neobičnog ili potuno opuštenog izraza. Raspon zbivanja je od ljubavnih do akcionih, od radosnih do sjetnih. Fotografije odaju iskrenog poštovatelja svojih modela. Množda baš serija ptica, ili još više majmuna, pokazuje da fotograf nije tek kolekcionar egzotike, već visoko senzibilizirani autor koji hvata pravu rasvjetu kako bi boje i struktura krzna, kože, perja došle do punog izražaja. A izrezom fotografija većinom hvata gro plan, preusmjerujući ga ponekad s lica svojih modela na detalj: nos, bradu, noge ili neki drugi dio koji je osobito privlačan, fotogeničan i nadasve likovno zanimljiv. Time postiže i određenu duhovitost koje sasvim sigurno ne manjka ni u izrazima lica pojedinih stvorenja. Vještina kojom autor ostvaruje ove fotografije zadivljujuća je, jer sve su životinje snimljene u stvarnoj visini (oči u oči) bez obzira na često puzajuće, plivajuće ili koje drugo aktivno stanje niskih i malenih stvorenja. Otuda ove fotografije imaju i dinamiku foto-safarija i visoku kvalitetu portretne fotografije koja ljepotom izraza, bojom, rasvjetom i cjelovitim pristupom snažno djeluje na gledatelja.

Branka Hlevnjak